Novinarstvo

Pri�aju ljudi da je jo� �ezdesetih godina u Istri bilo "more goveda". Kad bi se na jednom mjestu okupilo njih nekoliko stotina, njihovi su sivkasti rogovi, ukra�eni mjedenom za�titnom kuglicom, izgledali kao uzburkano more.
A onda je do�la era traktora. Najve�a goveda na svijetu istisnuli su Ferguson, fi�o, asfalt i talijanske penzije. Autohtono istarsko govedo masovno je zavr�avalo u klaonicama. Od uzburkanog mora bo�karina ostalo je tek nekoliko kaplji.
Prije pet godina, 1989. na osniva�koj skup�tini Saveza uzgajiva�a istarskog goveda, jedno je govedo muklo progovorilo:
"Ja, istarsko govedo, imam podosta prednosti pred �ovjekom. Ovaj planet nastanjujem davno prije njega. Na ove prostore do�li smo, vjerojatno, sa slavenskim narodima, s Podolja, iz Karpata. Nakon tisu�u godina zajedni�kog �ivljenja, �ovjek nas je po�eo zamjenjivati s nekakvim traktorima. Kako traktor mo�e biti va�niji od nas?! On ne daje gnojivo, ne mo�e se reproducirati, a kad smo mi na kraju na�ega puta, od nas se dobije meso, a od traktora staro �eljezo... No, nije to najgore �to nam je homo sapiens donio. Po�eo nas je kri�ati, uni�tavati, stvarati neke nove vrste, vr�iti genocid nad nama... Ja, istarsko govedo, govorim vam da nas je u Istri ostalo samo dvadeset i pet izvornih."
U istarskom gradi�u Vi�njanu kraj Pore�a, individualni poljoprivrednik Aldo �tifani� po�eo je borbu za spas istarskog goveda...

<previous::next>